U Galeriji Klovićevi dvori otvara se izložba Oton Iveković, retrospektiva. Bit će otvorena do lipnja, a može se posjetiti od utorka do nedjelje, od 11 do 19 sati.
Velika nam je čast i zadovoljstvo nakon cijelog niza drugih velikih retrospektivnih izložbi koje smo već pripremili nastaviti taj niz predstavljanja protagonista prve hrvatske moderne s Otonom Ivekovićem, koji je u memoriji publike upamćen kao slikar povijesnog slikarstva, no ovdje ćemo ga nastojati predstaviti u punini njegovog opusa, on je bio i vrsan pejzažist, scenograf, kostimograf, potretist, bavio se čitavim dijapazanom umjetničkih smjerova koji su ga oblikovali kao jednog od najznačajnijih umjetnika svoga vremena, rekla je Danijela Markotić, viša kustosica Galerije.
Na izložbi će biti predstavljeni svi smjerovi kojima se Oton Iveković bavio u 40 godina svoga rada:
Predstavljamo sve faze njegovog stvaralaštva. Naravno, posudbe za ovako veliku izložbu dolaze iz svih najrelevantnijih institucija iz naših zemalja, drago nam je da smo uspjeli posuditi slike iz Narodnog muzeja Srbije u Beogradu, iz Umjetničke galerije BIH u Sarajevu, i jedan kuriozitet koji do sada nismo imali priliku vidjeti na izložbi u Hrvatskoj, a to je slika iz Nacionalne galerije iz bugarske Sofije. Velika nam je važnost izložiti slike koje nisu viđene više od stotinu godina, imamo više takvih slika.
Na izložbi je predstavljeno više od 230 slika:
Ovo je dosad najsveobuhvatnije prikazivanje stvaralaštva Otona Ivekovića, prostor Galerije Klovićevi dvori, s 1200 kvadrata, dopušta nam da vidimo razvoj tog velikog slikara, da vidimo njegove različite faze i različite tematske opuse, rekla je Snježana Pintarić, autorica izložbe.
Oton Iveković je jedan od najznačajnijih umjetnika svoga vremena u Hrvatskoj:
Oton Iveković stvarao je od kraja 19. stoljeća, do 30-ih godina 20. stoljeća. On je jedan od utemeljitelja likovnog života u Hrvatskoj. Iveković je najpoznatiji po svojim slikama iz hrvatske povijesti, on je shvatio to kao osobni zadatak, školovao se na europskim akademijama baš u specijalkama za historijsko slikarstvo. Krajem 19. stoljeća vraća se u Zagreb, postaje profesorom na likovnoj akademiji, sve do 1927., sudjeluje u hrvatskom likovnom životu i u stvaranju početaka hrvatske umjetnosti.
